Zločin u Branjini (opt. Miloš Horvat)

Postupak protiv Miloša Horvata, za kazneno djelo genocida iz čl. 119. OKZ RH.

 

OPĆI PODACI

Županijski sud u Osijeku

Broj predmeta: K-64/97

Raspravno Vijeće: sutkinja Ružica Šamota, predsjednica Vijeća; sudac Igor Gojtan, član Vijeća; suci porotnici Zvonko Omrčen, Antun Čeliković i Željko Kuže, članovi Vijeća

Optužnica: Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KT-93/94 od 23. studenoga 1995. godine, objedinjena 17. ožujka 1997., činjenično izmjenjena 20. lipnja 1997. Kazneno djelo: genocid iz čl. 119. OKZ RH

Optuženik: Miloš Horvat, prisutan

Branitelj optuženika: Nedjeljko Rešetar, odvjetnik iz Osijeka

 

PRESUDA (SAŽETAK)

Presudom Županijskog suda u Osijeku od 25. lipnja 1997. godine opt. Miloš Horvat proglašen je krivim što je od kolovoza do prosinca 1991. u baranjskom selu Branjini, s većinskim hrvatskim stanovništvom, zajedno sa još 24 osobe srpske narodnosti iz Branjine osnovao tzv. Štab teritorijalne obrane i kao član tog tijela sudjelovao u donošenju odluka i provođenju aktivnosti kojima je cjelokupno hrvatsko stanovništvo izvrgnuto sustavnom fizičkom i psihičkom zlostavljanju:

– ograničavanjem slobode kretanja uvođenjem propusnica i policijskog sata;

– prisilnim novačenjem uz prijetnju izgonom;

– noćnim pucanjima po kućama Hrvata, bacanjem ručnih bombi i ispaljivanjem tromblonskih mina;

– tjeranjem na obavljanje fizičkih poslova bez ikakve naknade;

– bezrazložnim uhićivanjem, zatvaranjem, ispitivanjem i fizičkim zlostavljanjem muškaraca;

– uzimanjem muškaraca kao taoca pri izvođenju vojnih akcija protiv Hrvatske vojske pod prijetnjom da će za svakog poginulog pripadnika srpskih postrojbi biti pogubljena petorica Hrvata;

– paljenjem kuća i gospodarskih objekata Hrvata;

– naoružavanjem seoskih Rome i poticanjem da pucaju po kućama Hrvata, pljačkaju ih i pale;

– pljačkanjem po kućama vrjednije pokretne imovine;

– protjerivanjem uz prijetnje da će nastradati ako se ne isele;

– prisiljavanjem da pri protjerivanju potpisuju izjave kako svu svoju imovinu dobrovoljno ostavljaju Štabu, drugim nelegalnim tijelima ili osobama srpske nacionalnosti;

pri čemu je Miloš Horvat osobno:

– s oružjem osiguravao prisilnu radnu akciju u kojoj je više Hrvata moralo po kućama protjeranih Hrvata prikupljati stoku koju je Štab prisvojio;

– kao dežurni član Štaba davao Hrvatima dozvole za izlazak iz sela;

– prisustvovao ispitivanjima;

– iz kuće prognanog Hrvata Ivana Batine pljačkao njegovu imovinu;

– prijetio Hrvatima;

– za potrebe Štaba oduzimao novac i jednom Hrvatu oduzeo osobni automobil.

Uslijed opisanih zlostavljanja gotovo sve hrvatske obitelji morale su napustiti svoje kuće i imanja, ostaviti svoju imovinu i prijeći na slobodni dio Republike Hrvatske.

Opt. Milošu Horvatu je zbog počinjenja kaznenog djela genocida izrečena kazna zatvora u trajanju od 5 godina.

 

Presudu Županijskog suda u Osijeku broj K-64/97-53 od 25. lipnja 1997. godine pogledajteovdje.

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske 16. prosinca 1998. godine odbio je kao neosnovane žalbe državnog odvjetnika i opt. Miloša Horvata te je potvrdio presudu suda prvog stupnja.

Presudu VSRH broj I Kž-468/1997-6 od 16. prosinca 1998. godine pogledajte ovdje.