Objavljeno 22.10.2026. | Tena Mur
Oštro osuđujemo antisemitske parole, obilježja i simbolične prikaze, uključujući mrtvački sanduk postavljen na automobil, kojima su se pojedini članovi navijačke skupine Torcida koristili na ulicama Splita 14. listopada 2026. godine.
Poruke usmjerene protiv Židova predstavljaju ozbiljan izraz antisemitizma, netrpeljivosti i nepoštovanja ljudskog dostojanstva, ali i bolno podsjećaju na stradanja židovskog naroda tijekom holokausta.
Takvo ponašanje zahtijeva odlučnu reakciju policije i pravosuđa, ali i jasnu, nedvosmislenu javnu osudu najviših državnih dužnosnika – predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskoga sabora. Osuda antisemitizma i svakog oblika govora mržnje mora biti zajednički stav hrvatskog društva.
Pozivamo policiju i nadležna pravosudna tijela da temeljito istraže okolnosti događaja, utvrde odgovornost svih uključenih osoba, uključujući moguće organizatore i pomagače, te poduzmu odgovarajuće zakonske mjere. Posebno ističemo važnost primjene članka 325. Kaznenog zakona, kojim je propisano kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju, ako se utvrdi postojanje njegovih zakonskih obilježja. Očekujemo pravodobno i dosljedno postupanje institucija koje će jasno pokazati da antisemitizmu, diskriminaciji i netrpeljivosti prema bilo kojem narodu ili pojedincu nema mjesta u našem društvu.
Istodobno, smatramo da dosadašnja reakcija Vlade i nadležnih institucija nije dostatna. Kada se u javnom prostoru otvoreno šire poruke mržnje, nisu dovoljne samo načelne osude i izrazi zabrinutosti. Potrebni su konkretni postupci, politička odgovornost i sustavne mjere koje će spriječiti ponavljanje sličnih događaja.
Posebno zabrinjava nedostatak sustavnog obrazovanja o holokaustu, antisemitizmu, antifašizmu i vrijednostima poštovanja različitosti. Obrazovanje o tim temama ne smije biti ograničeno na nekoliko stranica u udžbenicima povijesti ili obilježavanje komemorativnih datuma. Ono treba biti trajan dio obrazovnog sustava, javnog i medijskog prostora te cjeloživotnog učenja.
Ne možemo graditi humano, tolerantno i demokratsko društvo dok se zločini ustaškog režima umanjuju, relativiziraju, opravdavaju ili niječu. Jednako tako, zločini počinjeni nakon Drugog svjetskog rata ne smiju služiti kao opravdanje za zločine ustaškog režima, niti se bilo čija patnja smije koristiti za umanjivanje patnje drugih. Svaka nedužna žrtva zaslužuje poštovanje, a svako povijesno razdoblje odgovoran odnos prema činjenicama.
Mladi ljudi imaju pravo na obrazovanje utemeljeno na povijesnim činjenicama, oslobođeno političkih manipulacija, relativizacije zločina i podjela koje se prenose iz generacije u generaciju. Poučavanje o holokaustu treba im pomoći razumjeti kako nastaju predrasude, kako se mržnja postupno normalizira te kakve posljedice mogu imati dehumanizacija, ravnodušnost i šutnja pred nepravdom. Jednako je važno učiti ih o hrabrosti onih koji su se suprotstavili progonima, štitili druge i branili ljudsko dostojanstvo.
Mladi trebaju znati da mržnja prema drugima nikada nije izraz domoljublja. Istinsko domoljublje podrazumijeva odgovornost prema društvu u kojem živimo, poštovanje ljudskih prava i dostojanstva svakog čovjeka, bez obzira na njegovu nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost.
Pozivamo Vladu Republike Hrvatske i nadležne institucije da, uz učinkovito postupanje u ovom konkretnom slučaju, osiguraju dugoročne obrazovne i preventivne mjere. Suprotstavljanje antisemitizmu ne smije se svoditi na povremene reakcije nakon incidenata, nego mora postati trajna društvena i institucionalna odgovornost.
Društvo koje poštuje svoje žrtve, suočava se s vlastitom prošlošću i uči mlade vrijednostima mira, solidarnosti i poštovanja različitosti društvo je koje ima snage spriječiti ponavljanje mržnje.
Zato protiv antisemitizma i svakog oblika govora mržnje moramo djelovati jasno, odgovorno i sustavno – kroz pravdu, obrazovanje i kulturu sjećanja.
Foto: JOSKO PONOS Cropix
