ODJECI KONFERENCIJE U POVODU EUROPSKOG DANA ŽRTAVA KAZNENIH DJELA

Obilježen Europski dana žrtava kaznenih djela

ZAGREB, 22. veljače 2018. (Hina) – Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, Bijeli krug Hrvatske iz Splita i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima iz Vukovara, održale su u četvrtak okrugli stol u povodu Europskog dana žrtava kaznenih djela na kojem su mnogi stručnjaci govorili o svojim iskustvima u radu sa žrtvama kaznenih i prekršajnih djela.
Konferenciju je podržalo i Ministarstvo pravosuđa, a zamjenica ministra Vedrana Šimundža-Nikolić upoznala je javnost s novim projektom koji podržava Ministarstvo, a kojem je cilj realizacija mreže organizacija civilnog društva kao pružatelja podrške žrtvama i svjedocima u županijama gdje nisu osnovani odjeli za podršku pri sudovima.
Voditeljica Documente Vesna Teršelič upozorila je da žrtva ima pravo na podršku od trenutka počinjenja kaznenog djela i treba biti ravnopravna stranka u sudskom postupku.

Podsjetila je da je riječ o procesu započetom još 1985. usvajanjem Deklaracije Ujedinjenih naroda o temeljnim načelima pravde za žrtve kaznenih djela i zlouporabe moći, nastavljen europskom Direktivom o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te zadnjim izdanjem Zakona o kazanom postupku iz srpnja 2017. Zatražila je širenje mreže podrške na sudove, državna odvjetništva i policiju.
Na konferenciji su sudjelovali i Anita Matijević i Marija Goatti iz MUP-a, sutkinja Dijana Rizvić, županijska državna odvjetnica Gordana Križanić, predstavnici organizacija civilnog društva uključeni u provedbu projekta kao i Ana Ergović Kuzmanović s Odjela za podršku žrtvama i svjedocima na Županijskom sudu u Zagrebu.
Jedan od važnijih dokumenata razvoja podrške je i Nacionalna strategija razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u RH za razdoblje od 2016. do 2020. čiji se akcijski plan još uvijek čeka.

Također, odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić je kroz svoje dugogodišnje iskustvo u radu i zastupanju žrtava upozorila na propuste u primjeni prilikom podnošenja kaznenih prijava protiv počinitelja, ali i žrtve, neuvažavajući nužnu obranu, nepostojanje podrške van kaznenog postupka kao što je na primjer u upravnom i građanskom postupku prilikom ostvarivanja prava na reparacije.

Naglasila je važnost zagovaranja neophodnih zakonskih izmjena kao što su ukidanje zastranih rokova rodno uvjetovanog nasilja i spolnog zlostavljanja djece te hitnu ratifikaciju Istanbulske konvencije.

Nesporni zaključak svih sudionika je da razvoj podrške doprinosi humanizaciji kaznenog postupka s jedne strane, a s druge strane i njegovoj učinkovitosti, ali da je neophodno više edukacija, razmjena iskustva vezano uz novitete u pravima žrtava kaznenih djela radi bolje i potpunije implementacije, priopćila je Documenta.

(Hina)