Objavljeno 28.03.2025. | Željka Geto
Prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata propisana su prava pacijenata tijekom korištenja zdravstvene zaštite, a jedno od njih je i pravo na obaviještenost prema kojemu pacijent ima pravo na potpune informacije o svom zdravstvenom stanju, uključujući rezultate i ishode dijagnostičkih i terapijskih postupaka, preporučenim pregledima i zahvatima te planiranim datumima, prednostima i rizicima obavljanja ili neobavljanja zahvata, pravu na odlučivanje o preporučenim postupcima, mogućim alternativama, tijeku i nastavku zdravstvene zaštite, preporučenom načinu života, pravima iz zdravstvenog osiguranja i njihovom ostvarivanju.
Informacije mora pružiti zdravstveni radnik visoke stručne spreme na način razumljiv pacijentu, uz prilagodbu osobama s invaliditetom.
Pacijent ima pravo tražiti drugo stručno mišljenje od neovisnog stručnjaka. Također, mora biti informiran o uspjehu ili neuspjehu pregleda i zahvata te razlozima odstupanja rezultata od očekivanih.
Pravo na obaviještenost imaju i pacijenti s umanjenom sposobnošću rasuđivanja, prilagođeno njihovim sposobnostima.
Pacijent može pisano odbiti informacije o svom zdravstvenom stanju i ishodima medicinskih postupaka. Međutim, ne može se odreći obaviještenosti ako bi neznanje ugrozilo zdravlje drugih (npr. kod zaraznih bolesti). Može imenovati osobu koja će umjesto njega primati informacije. U hitnim slučajevima pravo na obaviještenost ostaje.
Prisjetimo se slučaja Budak koji je skandalizirao hrvatsku javnost kad je zagrebačka odvjetnica javno progovorila o tome da je za nalaz, koji ukazuje da je oboljela od raka dojke, saznala tek sedam mjeseci nakon pretraga u Klinici za tumore KBC-a sestre milosrdnice. Za razliku od bolničkih povjerenstva i inspekcije resornog Ministarstva koje su u rekordnom roku od par tjedana odbacile pritužbe Line Budak, pučka pravobraniteljica istragu je provodila mjesecima.
Iz zaključka pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter proizlazi da Lina Budak nije dobila jasnu uputu o podizanju nalaza te da stoga ne može biti sama odgovorna za njihovo nepravodobno uručivanje. Kao drugo, da Lina Budak nije bila jasno i cjelovito informirana o operaciji na koju je trebala dati informirani pristanak. Zaključeno je i da su upute KBC-a Sestre milosrdnice o dijagnostičkoj pretrazi MR dojke diskriminatorne za žene jer određuju jasan termin samo za one koje imaju menstruaciju.
U konačnici, pravobraniteljica zaključuje kako je hajka koja se digla na Budak nakon javnog istupa štetna i odvraćajuća za sve pacijente koji se žele požaliti na postupanje u zdravstvu. Ukratko, u izvješću pučke pravobraniteljice stoji da je Lini Budak povrijeđeno međunarodnim konvencijama te hrvatskim Ustavom i zakonima zajamčeno pravo na zdravlje.
.
.
.
Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Program Impact4Values sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.
