Grad Beli Manastir diskriminira korisnike socijalne pomoći?

Naime, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek (CZMOS) i Centar za mirovne studije (CMS) uputili su prije nekoliko mjeseci pritužbu Uredu pučke pravobraniteljice na način provedbe ove štetne mjere u Gradu Belom Manastiru. Podsjećamo, gradovi, općine i županije odgovorni su za provođenje mjere rada za opće dobro bez naknade, a korisnike pozivaju na rad na temelju liste korisnika koje im dostavlja nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Pučka pravobraniteljica ustvrdila je da je Grad Beli Manastir tijekom 2022. i 2023. godine neke korisnike pozivao u više navrata, neke samo jednom, a neke nikada, čime je narušeno ustavno jamstvo jednakosti pred zakonom. S obzirom na to da je u pritužbi CZMOS-a i CMS-a stajala sumnja na diskriminaciju na osnovu etičke pripadnosti, UPP je ustvrdio da se ne može ni dokazati, ali ni opovrgnuti da se pri odlučivanju o tome koji će korisnici biti pozvani na rad za opće dobro bez naknade Grad Beli Manastir koristio kriterijem etničke pripadnosti. „Drugim riječima“, zaključuje Pravobraniteljica, „činjenica da Grad Beli Manastir nije sve pozivao jednako, ukazuje na to da je kod pozivanja možda koristio i diskriminatorne kriterije.“

Osim toga, UPP je ustvrdio da sam Poziv na rad za opće dobro bez naknade koji je Grad Beli Manastir objavio nije dobro sastavljen jer nedostaju informacije o tome koje će točno poslove korisnici obavljati. Naime, to je, smatra Pravobraniteljica, važna informacija jer neke poslove korisnici možda ne mogu obavljati zbog svog zdravstvenog stanja. Ta informacija nedostaje i u ugovorima o radu za opće dobro bez naknade koje korisnici potpisuju. UPP ističe kako je ta stavka ugovora zakonski propisana i napominje da su elementi ugovora propisani zakonom samo minimalni uvjeti – dakle Grad Beli Manastir propustio je zadovoljiti i minimum minimuma. Podcrtali bismo kako je to dosta dobar pokazatelj izostanka želje i volje da se korisnicima pristupi s istinskom željom za poboljšanjem njihovih uvjeta života.

Osim toga, u pozivu nije naveden nikakav kontakt na koji se korisnici mogu javiti ako možda ne mogu doći u Pozivom zakazan termin ili naprosto ne mogu obavljati rad za opće dobro bez naknade, što također, usudit ćemo se primijetiti, ukazuje na zatvorenost i nesusretljivost gradske uprave.

S druge strane, ni Hrvatski zavod za socijalni rad – Područni ured Beli Manastir (PU) svoj posao nije odradio kako treba. Naime, UPP je ustvrdio kako se na popisu korisnika koji je PU poslao Gradu nalaze i korisnici kojima na tom popisu nije mjesto. Redom su to starije osobe koje su prema zakonu oslobođene obaveze rada za opće dobro bez naknade. Ne samo da su se našli na pozivu, već su i radili za opće dobro bez naknade, bez obzira na to što nisu trebali, što, pretpostavljamo, nisu ni znali. Stoga UPP Područnom uredu preporuča da bolje informira korisnike o tome tko treba, a tko ne odrađivati kako bi i sami mogli tražiti da ih se izuzme ako ih se neopravdano pozove na rad.

Pridružujemo se Uredu pučke pravobraniteljice u pozivu da se loše prakse izmjene, no napominjemo kako smatramo da je cijela mjera štetna, neovisno o tome kako se provodi i jedino rješenje vidimo u njenom ukidanju!