Najavljena inicijativa za promjenu Ustava Republike Hrvatske

U Centru za ljudska prava u Zagrebu je 29. lipnja održana konferencija za novinare na kojoj je predstavljen izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine (siječanj/svibanj 09). i najavljena inicijativa za promjenu Ustava Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na zastupnički imunitet i na neizručivanje.

U Centru za ljudska prava u Zagrebu je 29. lipnja održana konferencija za novinare na kojoj su Građanski odbor za ljudska prava, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek predstavili ključne nalaze polugodišnjeg izvještaja o suđenjima za ratne zločine u Hrvatskoj (siječanj/svibanj 2009.) i inicijativu za promjenu ustavnih promjena vezanih uz zastupnički imunitet i neizručivanje.

Na konferenciji za tisak govorili su:

Vesna Teršelič, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću

Katarina Kruhonja, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek

Marko Sjekavica, Građanski odbor za ljudska prava

Naglasci:

Prateći suđenja za ratne zločine u prvoj polovini 2009., monitorice i monitori kao ključna zapažanja ističu:

– nedostatne kadrovske i tehničke kapacitete sudova na kojima se održavaju suđenja,

– smanjenje broja suđenja u odsutnosti,

– povećan broj prekvalifikacija kaznenih djela iz optužnica i odustanaka od kaznenog progona

– praksu neopravdanog oslobađanja okrivljenih od plaćanja sudskih troškova.

Nadalje, ukazuju na posljedice odluke Hrvatskog sabora o uskrati odobrenja za pritvaranje okrivljenog B. Glavaša, te na inertnost i nemar pravosudno-represivnog aparata koji mu nije izrekao ikakve mjere opreza, poput oduzimanja putnih i drugih isprava za prijelaz državne granice.

Predlažu se promjene Ustava Republike Hrvatske učlanku 75. kojim je reguliranzastupnički imunitet i u članku 9. koji regulira nemogućnost izručenja drugoj državi državljana RH kako bi se onemogućila zloupotreba tih dviju instituta u svrhu izbjegavanja kaznenog progona ili izvršenja kaznenih sankcija

Stav Centra za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek, Documente i Građanskog odbora za ljudska prava je da Ustav Republike Hrvatske treba zastupnicima/ama u Hrvatskom saboru jamčiti imunitet radi slobodnog obavljanja njihova mandata, odnosno zadaće u parlamentu (primjerice, zaštita od sudskog gonjenja zbog iznošenja činjenica, izražavanja stavova i mišljenja). Upravo stoga taj imunitet, poznat kao imunitet neodgovornosti, predstavlja fundamentalno i tradicionalno jamstvo neovisnosti zastupnika. U Ustavu Republike Hrvatske reguliran je stavkom 2. članka 75..

No, zastupnički imunitet ne smije biti paravan iza kojega će se skrivati počinitelji kaznenih djela. Stoga se navedene organizacije zalažu da se imunitet nepovredivosti koji je reguliran stavkom 3. navedenog članka ili ukine ili regulira na način da se nadležnost za odlučivanje o ovom dijelu zastupničkog imuniteta prenese sa Sabora na Ustavni sud Republike Hrvatske, ali i promijeni i na način da se oduzimanje imuniteta za pritvaranje ne tretira odvojeno od oduzimanja imuniteta za pokretanje kaznenog postupka. Jednom oduzet imunitet za pokretanje kaznenog postupka protiv saborskog zastupnika podrazumijeva dozvolu sudu da nesmetano i neovisno provodi taj kazneni postupak, što uključuje i određivanje pritvora u tom kaznenom postupku.

Također, predlaže se nadopuna članka 75. Ustava RH stavkom sljedećeg sadržaja: ” Odredbe o imunitetu neće se primjenjivati u slučaju ako se protiv zastupnika pokrene kazneni postupak za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom ili za kaznena djela iz nadležnosti rada Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. “ To tim više, uzme li se u obzir da čl. 6. st. 3.Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progon za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava ( NN 175/03) određuje da se za kaznena djela koja su njime regulirana neće primjenjivati propisi o imunitetima i povlasticama.

Članak 9. – regulira nemogućnost izručenja državljana RH drugoj državi. Predložena je izmjena čl. 9 st. 2. Ustava RH kojim bi se uvele iznimke te bi navedeni stavak glasio:“Državljanin RH ne može biti prognana iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo. Državljanin Republike Hrvatske ne može biti izručen drugoj državi osim u slučajevima predviđenim bilateralnim sporazumima o međusobnom izručenju osoba s dvojnim državljanstvom, pravomoćno osuđenim za kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom, korupcije te organiziranog kriminala, u jednoj od država čiji su državljani. “ Ovdje se prvenstveno misli na države nastale raspadom nekadašnja SFRJ. Uzimajući u obzir nastojanja RH da ispuni postavljene uvjete za ulazak u EU, za očekivati je da će u navedeni stavak trebati navesti i izuzeće u slučaju Europskog uhidbenog naloga, koji regulira predaju okrivljenika između država članica EU.

Izvještaj o praćenju suđenja možete pročitati ovdje (PDF, 238 KB).