Objavljeno 29.04.2026. | Tena Mur
Nakon sastanka s predstavnicima Europske komisije u siječnju, tijekom njihova posjeta Hrvatskoj u sklopu pripreme Izvješća o vladavini prava, pridonijeli smo izradi ovog izvješća i sudjelovanjem u pripremi priloga.
Prilog je izrađen uz koordinaciju Centra Miko Tripalo i Kuće ljudskih prava, u suradnji s još nekoliko organizacija civilnog društva iz Hrvatske.
Kao i ranijih godina Europsku komisiju izvijestili smo o svojim nalazima koje smo prikupili i saznali direktno na terenu monitorirajući rad pravosuđa, pružajući besplatnu pravnu pomoć te analizirajući sudsku praksu u procesima za kaznena djela s elementima korupcije na 4 najveća županijska suda.
Tijekom 2025. godine u fokusu našeg rada bilo je praćenje pravosuđa, borbe protiv korupcije te zaštite prava građana, pri čemu se jasno pokazalo da sustav i dalje ima ozbiljne strukturne slabosti. Praćenje suđenja za ratne zločine, koje kontinuirano provodimo, pokazuje kako je pred Županijskim sudom u Osijeku vođeno 11 postupaka protiv ukupno 20 okrivljenika, od kojih je većina nedostupna hrvatskom pravosuđu. Takve okolnosti dodatno otežavaju postizanje pravde i ukazuju na potrebu snažnije regionalne suradnje i učinkovitijih mehanizama procesuiranja.
Analiza pokazuje da je većina postupaka vođena u odsutnosti, budući da 13 okrivljenika nije dostupno hrvatskom pravosuđu, dok je 7 okrivljenika bilo prisutno i nalazilo se u istražnom zatvoru tijekom postupka. Svi obuhvaćeni okrivljenici bili su pripadnici srpskih paravojnih i parapolicijskih formacija. Postupci su se odnosili na više lokacija stradanja, uključujući područja istočne Slavonije i druge dijelove Hrvatske. Tijekom iste godine Državno odvjetništvo u Osijeku donijelo je jedno rješenje o provođenju istrage te podiglo jednu optužnicu protiv tri okrivljenika, uz zabilježene slučajeve nedostupnosti okrivljenika i jedan završeni postupak oslobađajućom presudom.
Uz praćenje ratnih zločina, Centar za mir pratio je i kazneni postupak u predmetu ubojstva osječke studentice, koji je izazvao značajnu pozornost javnosti. U ožujku 2025. godine Županijski sud u Osijeku donio je nepravomoćnu presudu kojom je optuženik proglašen krivim za kazneno djelo ubojstva te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 18 godina. Sud je utvrdio postojanje izravne namjere i odbacio obranu optuženika.
Centar za mir pratio je ovaj postupak kao neovisni promatrač, uz odobrenje suda, s obzirom na to da je rasprava bila zatvorena za javnost. Ovaj slučaj otvorio je važna pitanja o postupanju institucija, komunikaciji prema javnosti i odgovornosti unutar sustava, osobito kada su u njega uključeni službenici koji bi trebali štititi građane.
Sustav besplatne pravne pomoći također se suočava s brojnim izazovima. Iako su vidljivi određeni pomaci, poput uvođenja višegodišnjeg financiranja, i dalje su prisutni problemi kašnjenja u dodjeli sredstava i slabe dostupnosti usluga, osobito u ruralnim područjima. Takvo stanje dovodi u pitanje jednak pristup pravosuđu koji pogađa naše najsiromašnije građane i građanke.
Nepravomoćno osuđeni liječnik koji je silovao pacijenticu tijekom ginekološkog pregleda nesmetano je radio i primao pacijentice gotovo tri godine nakon počinjenja kaznenog djela.
Sve nadležne institucije ( bolnica, komora, ministarstvo, pravosudne institucije) u ovom predmetu prebacivale su odgovornost jedna na drugu, pozivajući se na nenadležnost ili nepostojanje zakonske osnove za udaljavanje liječnika s radnog mjesta tijekom trajanja kaznenog postupka.
Nakon osječkog slučaja, javnost je upoznata s još jednim slučajem liječnika iz vukovarske bolnice protiv kojeg se vodio kazneni postupak zbog pokušaja silovanja i bludnih radnji nad devet pacijenata i studenata. Kaznena djela počinjena su 2014. i 2015., a liječnik je više od deset godina neometano radio. Tek nakon upozorenja premješten je na rad bez kontakta s pacijentima, a pravomoćno je osuđen u rujnu 2025., nakon čega mu je uručen izvanredni otkaz.
Iako su izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti trebale omogućiti brže udaljavanje zdravstvenih djelatnika tijekom kaznenih postupaka, u praksi se one nisu primjenjivale retroaktivno, pa sustav nije omogućio pravodobnu zaštitu pacijenata. Zbog dugotrajnosti postupka dio kaznenih djela je zastario, a dio je prekvalificiran u blaža kaznena djela.
Utvrđeno je da zdravstvene ustanove nisu pokretale disciplinske postupke, a ni pravosudna tijela nisu koristila postojeće mehanizme udaljavanja. Sustav pritužbi pacijenata pokazao se netransparentnim i neučinkovitim, dok je nadzor Ministarstva zdravstva ocijenjen kao slab i nedosljedan.
Ovi slučajevi ukazuju na ozbiljne sustavne propuste: nepravodobnu reakciju institucija, nedostatnu zaštitu žrtava, neučinkovite mehanizme kontrole te izostanak jasne odgovornosti, što dovodi u pitanje sigurnost pacijenata i povjerenje u zdravstveni sustav.
Analiza sudske prakse za kaznena djela s elementima korupcije, provedena na četiri najveća županijska suda u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) za razdoblje 2019.–2024., pokazala je niz strukturnih problema u procesuiranju korupcijskih kaznenih djela. Nalazi upućuju na neujednačenu sudsku praksu, dugotrajnost postupaka te nedovoljnu učinkovitost u procesuiranju korupcije. Uočeni su i problemi u kvaliteti i dostupnosti podataka, što otežava praćenje i analizu sudske prakse na nacionalnoj razini. Analiza također ukazuje na nedostatke u transparentnosti rada pojedinih sudova te neujednačen način vođenja evidencija i statistika, što otežava usporedivost i cjelovit uvid u stanje pravosuđa. Kao važan nalaz istaknuta je percepcija da blage kazne i neučinkovito procesuiranje doprinose slabom povjerenju građana u pravosudni sustav. Istodobno, uočen je i nedostatak dostupnih i detaljnih podataka po pojedinim sudovima u službenim izvješćima. Analiza potvrđuje potrebu za jačanjem transparentnosti, ujednačavanjem sudske prakse i povećanjem učinkovitosti u procesuiranju korupcijskih kaznenih djela kako bi se unaprijedilo funkcioniranje pravosuđa i povjerenje građana.
Postupak donošenja zakona u demokratskom društvu treba biti transparentan i uključivati javnost. U slučaju izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi, iako je u e-Savjetovanju zaprimljeno 1.173 komentara, zakon je upućen u hitnu saborsku proceduru bez objave Izvješća o savjetovanju i odgovora na pristigle primjedbe. Takvo postupanje suprotno je važećim propisima koji obvezuju na objavu izvješća i obrazloženih očitovanja, čime se osigurava stvarna transparentnost i smisleno sudjelovanje javnosti. Izostanak izvješća ne predstavlja samo proceduralni propust, već narušava pravo građana na informiranost i povjerenje u institucije.
Zbog toga smo se obratili Povjerenici za informiranje, koja je usvojila naš prigovor i naložila hitnu izradu izvješća.
Nalazi ukazuju na postojanje strukturnih slabosti u pravosuđu, zdravstvenom sustavu i zakonodavnom procesu te potrebu za jačanjem transparentnosti u radu institucija, većom odgovornošću nositelja javnih funkcija te učinkovitijim mehanizmima koji građanima osiguravaju stvarnu, pravovremenu i jednaku zaštitu njihovih prava.
Ovdje možete preuzeti zajednički izvještaj neformalne mreže organizacija civilnog društva Izvješću o vladavini prava za 2026:
