Izjava podrške suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zl.

“Za punu suradnju države Hrvatske i svakog njezina građanina i građanke sa Sudom što ga je međunarodna zajednica osnovala da bi se procesuirali oni koji su odgovorni za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije”
(iz izjave predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, 25. rujna 2002.)

Ovom izjavom želimo poduprijeti i ohrabriti sve nadležne insitucije: Vladu i Sabor i sudstvo te građane i građanke Republike Hrvatske na suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije, kao i na suradnju na procesuiranju ratnih zločina u domaćem pravosuđu.

Također, želimo potaknuti i druge da iskažu svoju podršku i pomognu kako bi teškoću trenutka nadvladali na način da kao društvo usvojimo temeljne norme na kojima želimo graditi državu.

Temeljne norme koje su postavljene pred nas kroz optužnicu tužiteljstva Međunarodnog suda u Haagu protiv generala Bobetka su prihvaćanje ili odbacivanje međunarodnih konvencija o povredi ratnog prava i prihvaćanje ili odbacivanje funkcioniranja pravne države.

Međunarodne konvencije o povredi ratnog prava nastale su nakon II svjetskog rata u kome su počinjeni masovni zločini protiv civila. Europska civilizacija je usvojila pravila koja jasno govore da rat (uključujući obrambeni) ne otklanja odgovornost od zloupotrebe sile. Kao što u mirnodopsko vrijeme policija ima mandat upotrebiti a ne zlorabiti silu, tako se u ratu mora poštivati granicu koja se zove ratni zločin. Legitimno je osloboditi svoj teritorij i otkloniti opasnost za svoje građane ali nije dozvoljeno pri tome ubijati osamdesetogodišnje starice, paliti i pljačkati kuće, zastrašivati i protjerivati stanovništvo.

U operaciji Medački džep su počinjena djela koja su prema međunarodnim konvencijama povreda ratnog prava. Za te se je zločine znalo ali, iako hrvatsko pravosuđe ima istovremenu nadležnost nad teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava, za njih do sada nitko nije optužen pred hrvatskim sudstvom. Možemo li odbaciti međunarodne konvencije o humanitarnom pravu? Možemo li reći da zločin učinjen od strane hrvatskog vojnika nije zločin? Ili da zločin protiv starice zato što je Srpkinja nije zločin?

Pitanje funkcioniranja pravne države se u slučaju optužnice tužiteljstva Međunarodnog suda u Haagu protiv generala Bobetka ogleda u slijedećim ključnim momentima:
RH je potpisivanjem Rezolucije Vijeća sigurnosti br 827 usvojila statut Međunarodnog suda u Haagu i prihvatila taj statut kao međunarodnu pravnu normu. Možemo li sada jednostavno odbaciti legitimnost Tribunala tj. njegovog Statuta? Možemo li optužnicu protiv generala Bobetka koju je podnio mjerodavni organ Suda, Tužiteljstvo ne uvažiti?

Svako nepoštivanje pravila isključuje nas iz društva koje ta pravila uzima kao zajedničke norme ponašanja. Istovremeno otvara i pitanja koja mi to pravila kao država i društvo imamo i poštujemo kao svoje norme? Prvenstveno – primjenjujemo li te zakone na sve svoje građane jednako ? Na generala Bobetka isto kao i na generala Ademija, Norca ili bilo kog drugog građanina.

Iako se čine jednostavnima, provedba navedenih normi i zakona u život nije laka ali predstavlja temelj za održivi mir – mir koji će se iznutra održavati suradnjom ljudi prema usvojenim normama i koji će suradnjom s drugim demokratskim zemljama biti podupiran izvana.

Očekujemo od saborskih zastupnika i Vlade RH da ponovno i konačno jasno iskažu spremnost na suradnju s Tribunalom. Neosnovanost optužnice, pogreške Tužiteljstva u procesu ili uvjete za odgodu procesa Obrana može dokazati i postići jedino pred Tribunalom služeći se svim legalnim sredstvima i poštujući proceduru.

U ime Centra za mir, nenasilje i ljudska prava
Katarina Kruhonja

U ime Koalicije za zaštitu ljudskih prava
Gordana Stojanović