Objavljeno 19.06.2026. | Tena Mur
Iako Hrvatska od 2019. godine nema važeći nacionalni strateški dokument za integraciju stranaca, posljednjih godina poduzeti su određeni koraci u razvoju migracijskih i integracijskih politika. Hrvatski sabor je 2024. godine usvojio Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033., koja bi trebala poslužiti kao okvir za buduće migracijske i integracijske mjere. Međutim ovdje se radi o demografskoj strategiji u kojoj je integracija stranaca jedan od instrumenata za rješavanje demografskih izazova.
Na lokalnoj razini ističu se pojedine inicijative, poput Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Povelje Integrirajućih gradova iz 2023. godine. Plan je usmjeren na integraciju tražitelja međunarodne zaštite, osoba pod međunarodnom ili privremenom zaštitom te stranih radnika, a uključuje mjere poput uspostave integracijskog centra (One Stop Shop), učenja hrvatskog jezika, angažiranja kulturnih posrednika te potpore učenicima i studentima izbjeglicama.
Unatoč ovim primjerima, izostanak jedinstvenog nacionalnog strateškog okvira te nedovoljno razvijene i neujednačene politike na lokalnoj razini i dalje predstavljaju ključni izazov integracije stranaca u Hrvatskoj. Iako je Vlada Republike Hrvatske 2022. godine osnovala Međuresornu radnu skupinu za izradu migracijske politike, sveobuhvatan strateški dokument još uvijek nije donesen. Posljednja Migracijska politika istekla je 2015. godine, dok je posljednji Akcijski plan za integraciju vrijedio za razdoblje 2017.–2019.
Međunarodne usporedbe dodatno ukazuju na strukturne slabosti sustava. Prema MIPEX indeksu za 2020. godinu, Hrvatska ostvaruje 39 od 100 bodova te se nalazi na 44. mjestu od 56 zemalja. Integracijska politika pritom se opisuje kao „jednakost na papiru“, budući da migrantima formalno osigurava osnovna prava, ali ne i stvarno jednake mogućnosti.
Slične nalaze potvrđuje i OECD/EU izvješće iz 2023. godine, prema kojem se Hrvatska svrstava u skupinu zemalja kroz koje migranti uglavnom prolaze, a ne u one u kojima se dugoročno zadržavaju i uspješno integriraju. U tom kontekstu, jačanje koordiniranih politika na nacionalnoj i lokalnoj razini ostaje ključno za učinkovitiju integraciju stranaca u hrvatsko društvo.
Integracija stranaca u lokalnu zajednicu podrazumijeva proces uključivanja stranih državljana u svakodnevni život zajednice te njihovo ravnopravno sudjelovanje u društvenim, ekonomskim, obrazovnim i kulturnim aktivnostima.
Jedan od glavnih izazova je jezična barijera, koja može otežati svakodnevnu komunikaciju i sudjelovanje u zajednici. Uz to, prisutne su i kulturne razlike koje ponekad mogu dovesti do nerazumijevanja ili otežanog prihvaćanja novih članova zajednice.
Važan izazov predstavlja i pristup informacijama i uslugama, budući da stranci često nisu dovoljno upoznati s lokalnim sustavima, pravima i mogućnostima koje im stoje na raspolaganju. Može postojati i društvena izolacija, odnosno otežano uključivanje u lokalne društvene mreže i aktivnosti.
U ekonomskom smislu, izazovi se mogu odnositi na priznavanje kvalifikacija i zapošljavanje, što može ograničiti ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada. U obrazovnom kontekstu, poteškoće se javljaju pri uključivanju u obrazovni sustav, posebno kod djece i mladih.
Ukoliko želite aktivno pridonijeti ovom procesu u našem gradu, pozivamo vas da nam se pridružite na integracijskom događaju Osijek bez granica, koji će se održati 24. 6. 2026. u 17 sati ispred Centra za mir Osijek.
