Godišnjica pada Bogdanovaca i počinjenih zločina nad civilnim stanovništvom, hrvatskim vojnicima i policajcima

Bogdanovci su od sredine kolovoza 1991. godine bili izloženi granatiranju, napadima zrakoplovima, pješadijom JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Do pada sela 10. studenoga 1991. godine, u napadima JNA i srpske paravojne postrojbe koristili su različita oružja jake razorne snage. Unatoč činjenici da je JNA, i njoj počinjene srpske paravojne postrojbe, bila u obvezi, temeljem međunarodnog humanitarnog prava, zaštititi civilno stanovništvo, to nije učinila. Naprotiv, počinjeni su zločin nad civilnim stanovništvom na najbrutalniji način.

Dana 23. kolovoza 1991. godine granatiran je centar sela. Oštećene su crkva, škola i još neki objekti. Od 25. kolovoza 1991. godine, selo je u potpunom okruženju. Iz Bogdanovaca se još moglo izaći jedino takozvanim kukuruznim putem, koji je vodio od vukovarskog naselja Lužac, kraj Bogdanovaca, i kojima su se mnogi stanovnici probijali iz obruča. Napadi JNA i srpskih paravojnih postrojbi nastavljeni su tijekom rujna. Intenzitet napada se pojačao od 1. listopada 1991., kada je selo gađano iz svih smjerova. Toga dana pala su i susjedna sela Cerić i Marinci, nakon čega su Bogdanovci ostali u potpunom okruženju. Sljedeći dan, 2. listopada, uslijedio je i prvi tenkovsko-pješački napad na mjesto, koje su branitelji uspjeli odbiti, no uz brojne žrtve. Takvi napadi postaju sve učestaliji te se njima malo pomalo osvaja sve više teritorija u samim Bogdanovcima. Selo je palo 10. studenog 1991., kada u njega ulazi 40-ak tenkova i oko 1500 pješaka.

Nakon ulaska JNA i srpskih paravojnih postrojbi u Bogdanovce, dana 10. i 11. studenoga 1991. godine, pripadnici srpskih snaga ubili su gotovo sve stanovnike koje su zatekli u selu, većinom starije osobe, koji nisu željeli ili nisu mogli ići u proboj. Tada je uništeno cijelo selo, devastirani su gotovo svi važni objekti – crkva, vatrogasna stanica, društveni dom, poljoprivredna zadruga, kuće civila hrvatske nacionalnosti.

Civili su ubijani u podrumima, gdje su se pokušali skloniti i spasiti tijekom napada JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Upotrijebljena su oružja jake razorne snage, što je utvrđeno pregledom posmrtnih ostataka žrtava, na kojima su utvrđene eksplozivne rane, rane načinjene brzim projektilima, neka tijela su karbonizirana. Brutalnost i upornost u počinjenju zločina posebno je došla do izražaja 11. studenoga 1991. godine, kada je javno, u središtu Bogdanovaca, strijeljano 9 Albanaca, civila, ljudi srednje i starije životne dobi.

U Bogdanovcima su otkrivene četiri masovne grobnice i niz pojedinačnih grobova. U masovnoj grobnici na groblju pronađeni su posmrtni ostaci 14 osoba; u masovnoj grobnici u Ulici Žrtava Domovinskog rata pronađeni su posmrtni ostaci 6 osoba; u masovnoj grobnici u Ulici Žrtva Domovinskog rata 29 pronađeni su posmrtni ostaci 4 osobe; u masovnoj grobnici u Ulici Bana Josipa Jelačića pronađeni su posmrtni ostaci 5 osoba.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske do danas nije podiglo niti jednu optužnicu protiv počinitelja brojnih zločina nad hrvatskim i nesrpskim civilima, hrvatskim vojnicima i policajcima u Bogdanovcima. Viši sud u Beogradu, Odjeljenje za ratne zločine, 2020. godine proglasilo je krivim i osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina okr. Boška Soldatovića, nekadašnjeg pripadnika Vojne policije Druge proleterske gardijske mehanizirane brigade JNA. Presuda je postala pravomoćna 2021. godine.

Ovim povodom želimo upozoriti da je nužno istražiti, utvrditi i javno iznijeti činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava, uključujući i sudbinu nestalih. Svi društveni akteri trebali bi posvećeno raditi na vraćanju dostojanstva žrtava, uspostavljanju odgovornosti i pravde, izgradnji povijesnog pamćenja na temelju činjenica i sprečavanju ponavljanja zločina u budućnosti. Utvrđivanje činjenica o stradalima, kao i kažnjavanje odgovornih za počinjena zlodjela, pridonijet će, prije svega, uspostavi povjerenja i normalizaciji odnosa, a u konačnici pomirenju i izgradnji održivog mira.