Objavljeno 30.05.2005.   |  Admin
Bit će saknkcionirani svi koji su odupirali Glavašev projekt
Strah i kako ga u Osijeku prevladati
Što imaju reći oni koji daju svoj glas za pravnu državu?
Glasnogovornik HDZ-a najavljuje smjene čelnika državnih institucija u Osijeku. Vrijeme je ponovne “sječe glava” – no ovaj puta o tome se piše u “Glasu Slavonije”, onim istim novinama koja nisu nikada objavile kako je njihovo uredništvo smijenjeno puškama i na taj način stale na stranu slobode medija i zaštitile integritet svojih novinara – urednika. Sada se smjenjuju ljudi oko inicijative čovjeka koji je puškom smjenjivao uredništvo novina. Nemamo li mi, pojedinci i organizacije, koji se bavimo zaštitom ljudskih prava, nešto o tome reći? Pogotovo jer smjena nije najavljena radi uzimanja puške u ruke i izbacivanja uredništva novina, ili, na primjer, voditelja niza institucija, gospodarstvenika, liječnika, sudaca zato što imaju drugačija – zla i opasna krvna zrnca, ili radi izbacivanja obitelji iz domova zbog takvih istih zrnaca, ili zbog toga što u Osijeku nisu otkriveni počinitelji ubojstava preko šezdeset građana, niti radi nepravedne i nezakonite pretvorbe, ni korupcijskih skandala….. Smjena se najavljuje i provodi zato što su potpisali građansku inicijativu – Ustavom RH-a zagarantiran oblik udruživanja i djelovanja.
Dakle, što imaju reći oni koji daju svoj glas za pravnu državu?
Pristupanje građanskoj inicijativi ne smije biti sankcionirano, pogotovo ne smjenom s funkcije. Samo pravosuđe može zabraniti ili kazneno sankcionirati pripadnike inicijative ako se ova zalaže i djeluje protivno Ustavu RH-a.
Podrška kandidaturi nezavisnog kandidata za izbore također ne može biti sankcionirana, osim ev. prema disciplinskim pravilima stranke i to samo u odnosu na stranačku funkciju (iako je tada upitna demokratičnost stranke jer ograničava temeljno političko pravo glasača).
Dakle, NE «sječi» i NE «sječi» iz navedenih razloge, pa ni onih koji su na pozicije došli upravo po političkoj direktivi vladajuće stranke i, najčešće nakon smjenjivanja njihovih prethodnika na sličan način ( sličan jer je tada vladao i strah za život a ne samo za funkciju). Demokracija počiva na pravnoj državi. Nekad nam je to dugo, teško, čini se neučinkovito, no boljeg i sigurnijeg puta prema stabilnosti za sada nema. Zalažemo se za princip.
Stvar je potpisnika i potpisnica što su dali svoj glas za «politiku preispitivanja pravnog temelja privatizaciji» čovjeku koji je sudjelovao u krojenju i obilnoj primjeni tog zakona što je potpuno osiromašilo ljude i kapacitete regije za koju se sada zalaže.
Drugo je pitanje jesu li neki od njih na bilo koji način manipulirani – jesu li znali da će inicijativa koju potpisuju postati politički program nezavisne liste doslovno preko noći; jesu li svoj potpis stavili u prilog ideji, a da nisu vidjeli Nacrt Programske deklaracije HDSSB? Jesu li to učinili doista dragovoljno – bez straha za svoja radna mjesta i funkcije .. No u tom dijelu leži njihova osobna odgovornost. Za svoja prava morat će dignuti svoj glas. Strah koji se mimoiđe ostaje strah.
O duhu inicijative HDSSB- samoproglašavanje
Inicijativa, po našem sudu, odiše duhom revolucionarnog samoproglašavanja. Neke formulacije u nacrtu Programske deklaracije HSSB ukazuju na nedovoljno razumijevanje, ili se radi o nepreciznosti koje se mogu različito tumačiti. Naime, udruga ne može « predstavljati i zastupali interes Slavonije i Baranje kao cjeline ili jedinstvene teritorijalno- administrativne jedinice» (koje još po Ustavu RH nema) nego može demokratski zastupati ideju o formiranju takve teritorijalno-administrativne jedinice. Nadalje, udruga nije legalno izabrano tijelo koje zastupa građane – osim svojih članova. Stoga nema nikakvog smisla da članovi/ce neke udruge prisežu građanima od kojih niti nisu izabrani : « Pred Bogom, sobom i građanima prisežemo da ćemo svoje potencijale……». Članovi i članice udruga djeluju na pozitivnim društveni promjenama u skladu s Ustavom RH i to s pozicije koja ne pretendira na osvajanje političke moći. Političku moć i odgovornost se dobiva na izborima, a ne kroz udruge.
Katarina Kruhonja
Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek