Projekt izravno odgovara na nedostatak prepoznavanja i dokumentiranja ratnih iskustava žena u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji – regijama koje su bile teško pogođene sukobima 1990-ih i koje se još uvijek suočavaju s posljedicama rata, društvene polarizacije i nepotpunih procesa pomirenja. Ta nevidljivost proizlazi iz širih strukturnih i kulturnih čimbenika. Poslijeratna društva u regiji prvenstveno su se usredotočila na dominantne, na muškarce usmjerene narative o herojstvu i nacionalnom identitetu, dok su rodno osjetljivi pristupi sjećanju i izgradnji mira bili nedovoljno razvijeni. Kao rezultat toga, potrebe žena s ratnim iskustvom – psihološke, socijalne i ekonomske – često ostaju neprepoznate i nepodržane od strane institucija i lokalnih zajednica.
Stoga je primarna ciljna skupina projekta žena s izravnim ratnim iskustvom – uključujući civile, bivše pripadnike oružanih snaga, žrtve nasilja, članove obitelji žrtava i žene pripadnice nacionalnih manjina. Ove su žene često bile isključene iz službenih narativa i institucionalne podrške, a projekt nastoji riješiti njihove specifične potrebe kroz prepoznavanje, dokumentiranje i psihosocijalnu podršku.
Glavni ciljevi projekta:
- Promicati javno prepoznavanje, razumijevanje i priznavanje ratnih iskustava žena - i civilnih i vojnih - prikupljanjem, dokumentiranjem i predstavljanjem njihovih osobnih svjedočanstava.
- Povećati vidljivost ženskih perspektiva u kolektivnom sjećanju, ojačati kapacitete lokalnih zajednica za pružanje rodno osjetljive poslijeratne podrške te doprinijeti izgradnji kulture sjećanja temeljene na istini, empatiji i uključivosti.
Aktivnosti, rezultati i isporučivi projekti međusobno su povezani, stvarajući dugoročni utjecaj na kolektivno sjećanje, rodnu ravnopravnost i izgradnju mira. Počinje panel raspravom „Iza linije fronta: Nevidljive heroine“, istražujući autentična iskustva žena u ratu - život pod okupacijom, sudjelovanje u oružanim postrojbama, poslijeratne izazove, strah od seksualnog nasilja, marginalizaciju, prisilni rad i otpornost - uz istovremeno isticanje njihovog doprinosa pomirenju i mirovnom radu. Slijedi desk istraživanje, analizirajući globalne i lokalne (hrvatske) izvore o ulogama žena u ratno vrijeme, posebno u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Na temelju toga, metodološki okvir vodit će odabir sudionika, etičke standarde i prikupljanje podataka utemeljenih na traumi, osiguravajući privatnost i psihološku podršku tijekom intervjua. Najmanje deset detaljnih usmenih povijesti bit će snimljeno, transkribirano i javno dostupno na hrvatskom i engleskom jeziku. Projekt završava multimedijskom putujućom izložbom „Dani usmene povijesti“, predstavljenom u Osijeku, Vukovaru i Požegi, s portretima, ulomcima svjedočanstava, kartama i osobnim artefaktima koje su žene donirale kao opipljiva sjećanja na rat i otpornost.
